Back Amniota Afrikaans Amniota AN سلويات Arabic Амниоттар Bashkir Амніёты Byelorussian Амніёты BE-X-OLD Амниоти Bulgarian Amniotes Catalan Blanatí Czech Amnioten German
| Amnioti | |
|---|---|
 Mladunče kornjače izlazi iz amniotskog jajeta | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Infrakoljeno | Gnathostomata |
| Nadred | Tetrapoda |
Amnioti su grupa tetrapodnih životinja (sa četiri uda i kičmom) koje imaju jaje sa amnionskom keom, što je adaptacija koja im omogućava da polažu jaja na kopnu umjesto u vodi, kao što to obično rade anamnioti (uključujući i žabe). U ovu grupu spadaju
- sinapsidi (sisari i njihovi izumrli srodnici) i
- sauropsidi (gmizavci i ptice), kao i njihovi izumrli preci. Embrioni amniota, bilo da ih majke snesu kao jaja ili se razvijaju u maternici, zaštićeni su sa nekoliko ekstenzivnih membrana. Kod placentalnih sisara (Euteria, uključujući i ljude, među tim membranam je i amnionska kesa koja obavija fetus. Po tim embrionskim membranama i odsustvu stadija larve, odstupaju samo tetrapodni vodozemci .[1][2][3]
Prvi amnioti, koji se nazivaju "baznim amniotima", podsjećali su na male guštere, a evoluirali su od vodozemaca koji su ličili na gmizavce (reptiliomorfa ) prije oko 312 miliona godina,[4] tokom perioda krede. Njihova su jaja mogla preživjeti izvan vode, što im je omogućilo da se prošire u sušna staništa. Jaja su im također mogla "disati" i izaći na kraj sa otpadnim tvarima, pružajući im mogućnost da s vremenom postanu veća, kao i odrasle jedinke.
Osoenosti jaja amniotska su ključne za divergenciju među kičmenjacima, koja im je omogućila razmnožavanje na kopnu, bez potrebe za vraćanjem u vodu (u sezoni razmnožavanja), kao što je slučaj sa vodozemcima. Odtada su se amnioti proširili po cijeloj planeti i na kraju postali dominirajući kopneni kičmenjaci.
Bazni (primitivni) amnioti su se, u evolutivnoj historiji amniota, vrlo rano razdvojili na dvije linije, Sinapsida i Sauropsida, čiji predstavnici žive i danas. Najstariji poznati sinapsid je Protoclepsydrops, čija je starosti oko 312 miliona godina,[4] dok je najstariji sauropsid vjerovatno Paleothyris, pripadnik reda Captorhinida, iz epohe srednjeg pensilvanija (prije oko 306–312 miliona godina).
- ^ Benton, Michael J. (1997). Vertebrate Palaeontology. London: Chapman & Hall. str. 105–109. ISBN 0-412-73810-4.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 pogrešan ISBN.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ a b Benton M. J., Donoghue P. C. J. (2006): Palaeontological evidence to date the tree of life. Molecular biology and evolution, 24(1): 26–53. [1]